Veljko Bulajić, jedan od najvećih hrvatskih redatelja i zaslužni član HDFD-a, preminuo je u Zagrebu, 2. travnja 2024. u 97. godini života. Veljko Bulajić rođen je u mjestu Vilusi kod Nikšića, 22. ožujka 1928. Srednju školu završio je u Sarajevu, nakon čega je studirao filmsku režiju u Centro Sperimentale u Rimu. Redateljsku karijeru započinje kratkim filmovima Kamen i more i Brod lutalica (1953.), a 1959. realizira prvi dugometražni igrani film Vlak bez voznog reda, koji je nagrađen za najbolji film i scenarij na Pulskom filmskom festivalu i uvršten u glavni program Canneskoga festivala.
Od Vlaka bez voznog reda, Bulajić je snimio 14 dugometražnih filmova: Rat, Uzavreli grad, Skopje 63, Bitka na Neretvi, Atentat u Sarajevu, Čovjek koga treba ubiti, Pogled u zjenicu sunca, Kozara, Visoki napon, Veliki transport, Obećana zemlja, Donator, Libertas i Mjesto sjećanja. Snimanje njegova posljednjeg (neobjavljenog) projekta, Bijeg do mora, završeno je u proljeće 2017. godine. Za televiziju je ostvario dokumentarnu seriju Crna Gora (1972.) te zapažene dokumentarne filmove Titovi memoari (1981.) i Mjesto sjećanja Vukovar (2015.).
Vjerojatno najpoznatiji Bulajićev film, legendarna Bitka na Neretvi (1969.), daleko je najskuplji filmski spektakl snimljen u bivšoj Jugoslaviji. U filmu su glumile holivudske zvijezde Orson Welles, Franco Nero, Yul Brynner, Sergei Bondarchuk uz jugoslavenske zvijezde, među kojima su Boris Dvornik, Ljubiša Samardžić, Milena Dravić i Velimir Bata Živojinović. Film je bio nominiran za Oscara u kategoriji najboljeg stranog filma i osvojio je Zlatnu nagradu na filmskom festivalu u Moskvi.
Osim filma Bitka na Neretvi koji je i nominiran za Oscara, još su četiri Bulajićeva filma kao nacionalni kandidati konkurirali za nagradu Oscar u kategoriji najboljeg stranog filma. To su već spomenuti Vlak bez voznog reda (1959.), Kozara (1962.), Skopje 63 (1964.) i Atentat u Sarajevu (1975.). Njegovi filmovi na vrhu su liste najgledanijih filmova u bivšoj Jugoslaviji, a s obzirom da su prikazivani na brojnim svjetskim festivalima i u gotovo svim zemljama svijeta, procjenjuje se da je Bulajićeve filmove pogledalo više od petsto milijuna gledatelja.
Od mnogobrojnih nagrada i priznanja njegovih djela ističu se spomenuta nominacija za Oscara, Unescova nagrada Kalinga za vrhunsko ostvarenje na području umjetnosti i znanost, Grand prix Zlatni Lav, Grand prix Zlatna medalja, Grand prix Zlatna nimfa, desetak Zlatnih arena, Nagrada Avnoja, Trinaestjulska nagrada, Red Danice Hrvatske s likom marka Marulića. Također, Veljko Bulajić dobitnik je Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo u području filmske umjetnosti te Nagrade Zlatni Oktavijan za životni doprinos filmskoj umjetnosti. Kao jedinstvena ličnost u svjetskoj kinematografiji, i sam je bio član žirija na velikim filmskim festivalima kao što su oni u Cannesu, Moskvi, Veneciji, San Sebastianu…
Veljko Bulajić bio je član Hrvatskog društva filmskih djelatnika od samog osnutka 1952. godine, a u dva mandata je obnašao i dužnost predsjednika HDFD-a.
Posljednji ispraćaj bit će u utorak, 9. travnja 2024. u 14 sati u krematoriju na Mirogoju. Komemoracija će se također održati u utorak, 9. travnja 2024. u 18 sati u Kaptol Boutique Cinema, Nova Ves 17, Zagreb.
