{"id":755,"date":"2020-11-02T12:26:51","date_gmt":"2020-11-02T11:26:51","guid":{"rendered":"https:\/\/hdfd.hr\/?p=755"},"modified":"2020-11-02T12:26:55","modified_gmt":"2020-11-02T11:26:55","slug":"perspektive-filmskog-studija-u-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hdfd.hr\/en\/2020\/11\/02\/perspektive-filmskog-studija-u-hrvatskoj\/","title":{"rendered":"Perspektive filmskog studija u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"

U \u010detvrtak, 29. listopada 2020. godine, u organizaciji Hrvatskog audiovizualnog centra odr\u017eana je\u00a0online<\/em> prezentacija dvije studije koje govore o velikom potencijalu ulaganja u doma\u0107e i me\u0111unarodno filmsko stvarala\u0161tvo. Prva je studija Instituta za javne financije o gospodarskim i fiskalnim u\u010dincima audiovizualne djelatnosti i dr\u017eavnim potporama i poticajima u Hrvatskoj (dostupna na ovoj poveznici<\/a><\/strong>), a druga o potencijalima izgradnje filmskog studija (dostupna na\u00a0ovoj poveznici<\/a><\/strong>).\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Prezentaciju je uvodno otvorio Chris Marcich<\/strong>, ravnatelj HAVC-a, naglasiv\u0161i da ve\u0107 du\u017ee vrijeme postoji ideja izgradnje filmskog studija kako bismo ostali konkurentni i otvoreniji za jo\u0161 bolje rezultate hrvatske audiovizualne djelatnosti. To je ujedno i obveza koja proizlazi iz Nacionalnog programa. <\/p>\n\n\n\n

“Dvije studije koje je naru\u010dio HAVC pokazuju isplativost ulaganja u audiovizualnu djelatnost jer svaka kuna dr\u017eavnih potpora i poticaja donosi prosje\u010dno vi\u0161e od dvije kune povrata, a svaka kuna ulo\u017eena za poticanje strane proizvodnje ima deseterostruki povrat odnosno multiplikacijski faktor ve\u0107i od 10. Osim fiskalnih u\u010dinaka koji su pozitivni, ulaganje u hrvatski film naravno ima i nemjerljiv doprinos hrvatskoj kulturi. Me\u0111unarodne produkcije doprinose zaposlenosti doma\u0107ih djelatnika, brendiraju i promoviraju Hrvatsku te tako utje\u010du i na druge sektore, a osobito na turizam. Izgradnja filmskog studija dodatno \u0107e oja\u010dati izvoz filmskih usluga, ali istovremeno \u0107emo voditi brigu o pristupu studiju na\u0161im filma\u0161ima<\/em>“, naglasio je Chris Marcich te dodao kako “Interes investitora za ulaganjem postoji, a mogu\u0107a investicija iznosi \u010dak 80 milijuna eura.<\/em>“<\/p>\n\n\n\n

Dr.sc. Irena Klemen\u010di\u0107<\/strong> iznijela je podatke istra\u017eivanja Instituta za javne financije koji pokazuju da su dr\u017eavne potpore i poticaji audiovizualnoj djelatnosti uobi\u010dajene i neophodne u dr\u017eavama \u010dlanicama EU-a, ali su i izuzetno opravdane jer svaka ulo\u017eena kuna dr\u017eavnog novca rezultira i povratom od prosje\u010dno 2,4 kune. Kad je rije\u010d o poticajima za tzv. izvoz filmskih usluga odnosno poticajima za privla\u010denje me\u0111unarodnih produkcija poznatiji kao cash rebate<\/em>, povrat na svaku ulo\u017eenu kunu je 11 kuna, a u dr\u017eavni prora\u010dun direktno se vra\u0107a pola tog iznosa. U razdoblju od 2011. do 2017. ostvaren promet u AV djelatnosti porastao je za ukupno 74 posto ili otprilike 10 posto godi\u0161nje. Poduze\u0107a iz AV sektora ostvaruju zna\u010dajnu dobit, tako je u 2017. godini ostvarena ukupna dobit od 197 milijuna kuna. Prosje\u010dni iznos potpora po svim programima potpora iznosi 83,2 mil. kuna godi\u0161nje. Od 2012. kada je uveden sustav poticaja za strane produkcije pa sve do 2018. godine realizirano je ukupno 58 projekata. Dr\u017eava je ulo\u017eila u tom periodu 129 milijuna kuna, a ostvarena lokalna potro\u0161nja temeljem tih projekata iznosila je 680 milijuna kuna. Ne samo da je \u010ditav iznos ispla\u0107enih poticaja vra\u0107en direktno u prora\u010dun kroz poreze i doprinose ve\u0107 direktan ekonomski u\u010dinak svih 58 sufinanciranih djela iznosi 226,7 milijuna kuna odnosno 76 posto vi\u0161e od iznosa primljenih poticaja. Ulaganja u poticanje izvoza filmskih usluga odnosno u privla\u010denje stranih produkcija u Hrvatsku pokazuju visoku isplativost za dr\u017eavu, lokalne zajednice, ali svakako i za sve filmske djelatnike koji ostvaruju dodatno zapo\u0161ljavanje i zaradu u sklopu takvih projekata. Projekt HAVC-a i Ministarstva kulture i medija Filming in Croatia u kona\u010dnici pokazuje da svaka ulo\u017eena kuna prora\u010dunskog novca stvara 11,6 kuna gospodarskih u\u010dinaka, a direktno u dr\u017eavne i lokalne prora\u010dune svaka kuna vra\u0107a 6,6 kuna poreza i doprinosa.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dak istra\u017eivanja Instituta za javne financije pokazuje da imamo solidan sustav potpora filmskoj industriji i posebno poticaja za privla\u010denje snimanja u Hrvatskoj stranih producenata, ali jo\u0161 uvijek je hrvatski bud\u017eet poticaja znatno ni\u017ei u usporedbi sa zemljama poput \u010ce\u0161ke, Gr\u010dke, Italije, Portugala i Rumunjske. Mogu\u0107nosti utjecaja na turizam su izuzetno velike, samo Igra prijestolja<\/em> dovodi nam godi\u0161nje 60 000 posjetitelja koji u prosjeku u Hrvatskoj borave \u0161est dana i dnevno potro\u0161e oko 90 eura. Isplativost ulaganja u strane produkcije najlak\u0161e je razumjeti kroz podatak da je u periodu od 2012. do 2019. godine u\u010dinak megahit serije Igra prijestolja<\/em> na hrvatski turizam iznosio, po vrlo konzervativnoj procjeni, minimalno 2 do 3 milijarde kuna. <\/p>\n\n\n\n

Jonathan Olsberg<\/strong>, jedan od najistaknutijih europskih konzultanata za filmski sektor (Olsberg\u2022SPI) prezentirao je neovisnu studiju, naru\u010denu od strane HAVC-a i Ministarstva kulture i medija, o opravdanosti izgradnje filmskog studija u Hrvatskoj koja se izvrsno nadovezuje na zaklju\u010dke Instituta za javne financije. Olsbergova analiza pokazuje da unato\u010d pandemiji koja je privremeno zaustavila odnosno ograni\u010dila proizvodnju filmskih i televizijskih produkcija, postoji vrlo velika potreba za studijskim prostorom koja \u0107e se pove\u0107ati po zavr\u0161etku stagnacije uzrokovane virusom. Filmski studio bi, uz nastavak provo\u0111enja mjera poticaja za produkciju u sklopu Programa poticanja ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela, u Hrvatsku privukao dragocjene me\u0111unarodne produkcije. I ova studija pokazuje da je javno ulaganje u vidu poticaja u filmsku i TV produkciju izuzetno u\u010dinkovito, povrat ulaganja je tri do \u010detiri puta ve\u0107i od ulo\u017eenog novca, a vra\u0107a se u dr\u017eavnu blagajnu kroz priljev kapitala u privatni sektor. Dostupnost filmskog studija u Hrvatskoj omogu\u0107ila bi dulje zadr\u017eavanje stranih produkcija u zemlji i ostvarenje znatno ve\u0107e financijske koristi. U dosada\u0161njim okolnostima strani producenti su potrebe za studijom realizirali u drugim zemljama iz na\u0161eg okru\u017eenja, od Ma\u0111arske, \u010ce\u0161ke, Rumunjske, Srbije i drugih.<\/p>\n\n\n\n

U analizi se vodilo ra\u010duna, prema zahtjevu HAVC-a i Ministarstva kulture i medija, i o potrebi da se doma\u0107im produkcijama i producentima omogu\u0107e posebni uvjeti unutar kompleksa filmskog studija. Prvenstveno se radi o povoljnijoj cijeni usluga koja bi bila mogu\u0107a uz izgradnju manjeg vi\u0161enamjenskog objekta za doma\u0107u produkciju. Korist bi bila vi\u0161estruka, doma\u0107im filmskim radnicima pomogao bi u dodatnom stjecanju prakti\u010dnog iskustva i obrazovanju novih kadrova jer trenutna situacija u Hrvatskoj je s obzirom na sve okolnosti mnoge filmske djelatnike odvela u drugom smjeru. Jadran film nekad je bio vrlo uspje\u0161an rasadnik filmskih kadrova, njegovo vrijeme je davno pro\u0161lo, a Hrvatska do sada nije imala ekonomskog opravdanja za gradnju takvog objekta.<\/p>\n\n\n\n

Filmski studio koji bi se bazirao na doma\u0107oj proizvodnji zasigurno ne bi bio odr\u017eiv, ali nakon ve\u0107 osam godina uspje\u0161nog provo\u0111enja dr\u017eavnih mjera poticanja stranih produkcija u Hrvatskoj, situacija je daleko izglednija. U takvim okolnostima filmski studio zna\u010dio bi novu vrijednost i znatno ve\u0107i priljev produkcija i novca, ne samo u dr\u017eavnu blagajnu, nego i u privatni sektor.<\/p>\n\n\n\n

Svjetska potro\u0161nja na kino i zabavne sadr\u017eaje je do pojave pandemije po prvi puta 2019. godine prema\u0161ila 100 mlrd. dolara. Najve\u0107i udio, ne\u0161to preko 72 mlrd dolara dr\u017ei pet kompanija – Disney, Comcast, Netflix, ViacomCBS i AT&T. Amazon i Apple predvode drugu ligu odnosno kompanije koje imaju preostalih tridesetak posto udjela u ostvarenoj potro\u0161nji. Naravno da je klju\u010dni razlog velikom porastu potro\u0161nje (ali i proizvodnje sadr\u017eaja) ulazak na tr\u017ei\u0161te servisa za direktni streaming<\/em> putem interneta. Netflixov prihod od me\u0111unarodnih pretplatnika je jo\u0161 2018. godine pretekao prihod od doma\u0107ih pretplata. Ukupni bud\u017eet vode\u0107ih ameri\u010dkih produkcijskih kompanija koji se potro\u0161i na sadr\u017eaj iznosi oko 91 mlrd. dolara i donedavno se tro\u0161io u Kaliforniji, ali radi nedostatka kapaciteta dobar dio produkcijske aktivnosti prenijeti \u0107e se u druge zemlje. Olsberg u toj \u010dinjenici vidi jasnu perspektivu za Hrvatsku i njen potencijalni filmski studio. Dosada\u0161nji razlog stranih produkcija za izbor Hrvatske u realizaciji svojih projekata vezan je naravno uz krajolik, osobito obale i otoka, kao i gradova bogatih povije\u0161\u0107u, prije svih Dubrovnik, ali i Split, Trogir i druge.<\/p>\n\n\n\n

Krajolici u Hrvatskoj \u010desto glume Gr\u010dku, \u0160panjolsku, Italiju, a Zagreb mo\u017ee poslu\u017eiti kao dvojnik gradova iz austrougarskog miljea, poput Be\u010da i drugih. Na\u0161a je prednost i \u010dinjenica da smo zemlja s ni\u017eim tro\u0161kovima snimanja \u0161to nas \u010dini konkurentnima zemljama Ju\u017ene i Isto\u010dne Europe.<\/p>\n\n\n\n

Olsbergova studija uzima u obzir dakako i potencijale doma\u0107eg dugometra\u017enog filma, zatim i mogu\u0107nosti javne televizije koja osim vlastite produkcije ula\u017ee i treba ulagati u nezavisnu produkciju i visokokvalitetne televizijske serije, ali jasno je da doma\u0107i bud\u017eeti ne opravdavaju potrebu za skupim filmskim studijskim kapacitetima.  Olsberg je analizirao situaciju u konkurentskim zemljama u okru\u017eenju, Bugarsku, \u010ce\u0161ku, Ma\u0111arsku, Rumunjsku i Srbiju. Jedina prednost koju imaju jest postojanje studijskih kapaciteta. S druge strane, lokacijama nam naravno konkuriraju Gr\u010dka i Italija.<\/p>\n\n\n\n

Klju\u010dno pitanje studije u vezi financiranja na razini Europske unije pokazuje da se dr\u017eava mo\u017ee umije\u0161ati ali s ograni\u010denim sredstvima i za namjenski vrlo definiranu svrhu koja mora biti u skladu s definicijom dr\u017eavnih potpora, a to zna\u010di da izme\u0111u ostalog ne smije naru\u0161avati tr\u017ei\u0161nu utakmicu.<\/p>\n\n\n\n

Interes privatnog kapitala za ulaganje u Hrvatsku i njezine studijske kapacitete postoji, a s druge strane postoji nekoliko istra\u017eenih lokacija koje nude mogu\u0107nosti. Neke od njih su na visokoj razini pripremljenosti za takvu investiciju i mahom je rije\u010d o lokacijama u blizini Zagreba koji je dovoljno blizu obali, a s druge strane u Zagrebu se nalaze svi drugi resursi, osobito ve\u0107ina filmskih djelatnika potrebna za rad u studiju i na filmskim i TV produkcijama.<\/p>\n\n\n\n

Financijske aproksimacije Olsberga, koje su za sada samo projekcije i ovise naravno prije svega o uspje\u0161nosti privla\u010denja stranih producenata, a posljednji osam godina je to bilo vrlo dobro, pokazuju da je projekt izgradnje filmskog studija vrlo utemeljen i financijski isplativ. Predvi\u0111ena godi\u0161nja dobit ve\u0107 bi druge godine postojanja iznosila oko 2 mil. eura, a nakon pet godina dobit bi se udvostru\u010dila. Pandemija ne bi trebala utjecati na sam projekt filmskog studija i njegovog pu\u0161tanja u pogon, osobito zato \u0161to je trenutno veliki broj projekata na \u010dekanju.\u00a0<\/p>\n\n\n\n